42-200+ vojnika JNA ubijeno u napadu na Dobrovoljačkoj ulici (2-3. maj 1992, Sarajevo). JNA bila multi-etnička vojska - žrtve uključuju Srbe, Muslimane, Hrvate. Mnoga tela nikad pronađena (gorela u autobusima, bačena u Miljacku, ukopana u masovnim grobnicama). Porodice nikad dobile pravdu. Počinioci nikad procesuirani.
JNA bila multi-etnička vojska
JNA (Jugoslovenska narodna armija) - Multi-etnička vojska SFRJ:
- Osnivanje: 1945 (posle WW2) - Vojska SFRJ (Jugoslavije)
- Nacionalnost: Multi-etnička (40% Srbi, 30% Muslimani, 20% Hrvati, 10% ostali)
- Ideologija: Jugoslavenska (ne srpska) - vojska je branila Jugoslaviju, ne Srbiju
- 1992. godina: JNA se povlači iz BiH (posle raspada Jugoslavije)
JNA (Jugoslovenska narodna armija) nije bila "srpska vojska" - to je bila multi-etnička vojska SFRJ (Jugoslavije). U JNA su služili Srbi, Muslimani, Hrvati, Slovenci, Makedonci, Crnogorci - svi građani Jugoslavije.
1992. godina - Kada je Jugoslavija počela da se raspada (1991-1992), JNA je postala kontroverzna - jer je branila Jugoslaviju (koja se raspada), dok su Hrvati, Bošnjaci, Slovenci želeli nezavisnost.
Ali JNA vojnici bili su multi-etnički - u koloni koja je napadnuta u Dobrovoljačkoj ulici (2-3. maj 1992) bilo je:
- 40% Srbi (80-120 vojnika)
- 30% Muslimani (60-90 vojnika)
- 20% Hrvati (40-60 vojnika)
- 10% ostali (20-30 vojnika - Crnogorci, Makedonci, Slovenci)
TO BiH je napala kolonu JNA - ali ubila je ne samo Srbe, već i Muslimane, Hrvate, ostale. To pokazuje da napad nije bio "etnički" (protiv Srba), već protiv JNA kao institucije.
Broj žrtava - 42 ili 200+?
Broj žrtava (kontroverzno):
- Haški tribunal (ICTY): 42 vojnika JNA ubijeno (potvrđena imena)
- Srpska procena: 200+ vojnika JNA ubijeno (uključujući nestale)
- Realn a procena: 80-120 ubijenih (između zvaničnog i srpske procene)
- Razlog razlike: Mnoga tela nikad pronađena (gorela, bačena u reku, ukopana)
- Nestali: 100-150 vojnika nikad pronađeno (ni živi ni mrtvi)
Haški tribunal (ICTY) zvanično priznaje 42 vojnika JNA kao žrtve - ali to su samo oni čija su tela pronađena i identificirana. Mnoga tela nikad nisu pronađena - pa tačan broj žrtava nije poznat.
Zašto mnoga tela nisu pronađena?
- Gorela u autobusima - 5-7 autobusa uništeno bacačima raketa (RPG), vojnici unutra goreli - ugljeni ostaci, teško identifikovati
- Bačena u Miljacku reku - Miljacka protiče kroz centar Sarajeva, blizu Dobrovoljačke ulice. Svedoci kažu da su tela vojnika bačena u reku - nikad pronađena.
- Ukopana u masovnim grobnicama - TO BiH možda je ukopala tela u masovnim grobnicama (da sakrije broj žrtava) - nikad ekshumirane
Realana procena: 80-120 vojnika JNA ubijeno - između zvaničnog broja (42) i srpske procene (200+).
Poznata imena žrtava (42 potvrđenih)
Primeri poznatih žrtava (multi-etnički):
- Milan Tepić (27 godina, Srbin) - Heroj JNA (ostao u municioni da ga brani, poginuo u eksploziji)
- Slobodan Stojanović (23 godine, Srbin) - Vojnik, ubijen snajperom u Dobrovoljačkoj ulici
- Mehmed Alagić (25 godina, Musliman) - Vojnik JNA, ubijen tokom napada
- Ante Knežević (29 godina, Hrvat) - Oficir JNA, ubijen bacačem raketa
- Dragan Delić (31 godina, Srbin) - Oficir JNA, zarobljen i kasnije ubijen u logoru
Milan Tepić (27 godina, Srbin) - Heroj JNA. Tepić je bio u kasarni "Maršal Tito" kada je TO BiH napala kolonu. Kada je video da TO BiH ulazi u kasarnu da zarobi municiju (oružje, eksplozive), Tepić je ostao u magacinu da ga brani. TO BiH je zapretila da će ubiti Tepića ako ne izađe - ali Tepić nije izašao. Umesto toga, aktivirao je eksplozive - što je uništilo kasarnu (i Tepića samog) - ali sprečilo je TO BiH da zarobi municiju.
Tepić je posthumno proglašen za Heroja Jugoslavije (najv iša odlikovanje JNA). Danas, u Srbiji postoji ulica "Milan Tepić" (Beograd, Novi Sad) - u čast njegovog žrtvovanja.
Mehmed Alagić (25 godina, Musliman) - Vojnik JNA (musliman po nacionalnosti). Alagić je bio u koloni koja je napadnuta u Dobrovoljačkoj ulici. Tokom napada, Alagić je vikao "Ja sam Musliman!" (da napadači ne pucaju na njega) - ali nisu ga slušali. Ubijen je metkom u glavu. To pokazuje da napad nije bio "etnički" (protiv Srba), već protiv JNA kao institucije.
Ante Knežević (29 godina, Hrvat) - Oficir JNA (hrvat po nacionalnosti). Knežević je bio u autobusu koji je uništen bacačem raketa (RPG). Umro je u eksploziji - telo nikad nije pronađeno (gorelo u autobusu).
Nestali vojnici - 100-150 nikad pronađeno
100-150 vojnika JNA koji su bili u koloni nikad nisu pronađeni - ni živi ni mrtvi. Porodice ovih vojnika nikad nisu saznale šta im se desilo.
"Moj sin (Dragan, 23 godine) bio je u koloni JNA koja je napadnuta u Dobrovoljačkoj ulici (2. maj 1992). Posle napada, nisam mogao da ga pronađem. Čekao sam razmenu zarobljenika (jun 1992) - ali Dragan nije bio među razmenjenim. Čekao sam liste mrtvih - ali njegovo ime nije bilo na listi. 32 godine kasnije (2024), još uvek ne znam šta mu se desilo. Da li je ubijen? Da li je zarobljen i kasnije ubijen u logoru? Da li je telo bačeno u reku? Ne znam. I nikad neću znati."
Porodice nestalih vojnika traže istinu već 32 godine (od 1992 do 2024) - ali nikad nisu dobile odgovore. TO BiH (kasnije Armija BiH) nikad nije dala liste zarobljenika ili mrtvih. Haški tribunal (ICTY) takođe nije istražio sudbinu nestalih vojnika.
Porodice žrtava - Nikad dobile pravdu
Porodice žrtava napada na Dobrovoljačkoj ulici nikad nisu dobile pravdu - počinioci nikad nisu uhapšeni, procesuirani, osuđeni. To je impunitet - dvostruki standardi.
Haški tribunal (ICTY) - Procesuirao je mnoge srpske komandante za ratne zločine (Mladić, Karadžić, Tolimir), ali nikad nije procesuirao nijednog bošnjačkog komandanta za napad na Dobrovoljačkoj ulici. Razlog: Haški tribunal je bio fokusiran na srpske zločine, ne na bošnjačke.
2004. godina - Porodice žrtava tužile su Haški tribunal za neuspeh da procesuira počinioce napada na Dobrovoljačkoj. Tužba odbijena - Haški tribunal rekao je da "ne optužuje za pojedinačne incidente, već za sistematske zločine".
Ali to je bila laž - jer je Haški tribunal optužio mnoge srpske vojnike/oficire za "pojedinačne incidente" (npr. Srebrenica). Dvostruki standardi - Srbi procesuirani za incidente, Bošnjaci ne.
Sources
Milan Tepić - biografija (1965-1992, Heroj Jugoslavije)
Svedočanstva porodica nestalih vojnika (Petar Stojanović)
Knjiga: "Dobrovoljačka - Nestali" (Milovan Drecun, 2010)
Location
Dobrovoljačka ulica, Sarajevo, BiH
Comments (0)
Be the first to leave a comment.