1992

2-3. maj 1992 - Napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici, Sarajevo: TO BiH i paramilitarne jedinice napale vojnike koji su se mirno povlačili, 42-200+ ubijeno

2-3. maj 1992 - TO BiH (Teritorijalna odbrana BiH) i paramilitarne jedinice (Green Berets, Juka Prazina) napale kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici, Sarajevo. Kolona se mirno povlačila iz kasarne (dogovor o povlačenju). 42-200+ vojnika JNA ubijeno. Napad prekršio dogovor. Jedan od najkontroverznih događaja početka rata u BiH. Nikad procesuirano.

Kontekst - JNA se povlači iz Sarajeva (april-maj 1992)

Situacija u Sarajevu (april-maj 1992):

  • 6. april 1992 - EU i SAD priznale nezavisnost BiH (bez referenduma srpskog naroda)
  • 6. april 1992 - Rat u BiH počinje (Sarajevo, Bijeljina, Zvornik)
  • April 1992 - JNA (Jugoslovenska narodna armija) nalazi se u kasarnama u Sarajevu
  • 27. april 1992 - Predsedništvo Jugoslavije (Beograd) naređuje JNA da se povuče iz BiH
  • 30. april 1992 - Dogovor između JNA i TO BiH: JNA će se mirno povući iz Sarajeva (bez napada)
  • 2. maj 1992 - JNA počinje povlačenje iz kasarne "Maršal Tito" (Dobrovoljačka ulica, Sarajevo)

April 1992 - Bosna i Hercegovina proglasila je nezavisnost (6. april 1992) posle što su EU i SAD priznale nezavisnost. Ali proglašenje nezavisnosti bilo je kontroverzno - jer je izvršeno bez referenduma srpskog naroda (Srbi u BiH bili su protiv nezavisnosti, želeli su da ostanu u Jugoslaviji).

Posle proglašenja nezavisnosti, rat u BiH počeo je 6. aprila 1992 - sa incident ima u Sarajevu (napad na demonstracije ispred Parlamenta BiH), Bijeljini (napad na Srbe), Zvorniku (borbe između TO BiH i srpskih snaga).

JNA (Jugoslovenska narodna armija) nalazila se u kasarnama širom BiH - uključujući Sarajevo. JNA je bila vojska SFRJ (Jugoslavije), ne vojska BiH - pa kada je BiH proglasila nezavisnost, JNA se našla u "stranoj" državi.

27. april 1992 - Predsedništvo Jugoslavije (Beograd) naređuje JNA da se povuče iz BiH (jer BiH više nije deo Jugoslavije). JNA počinje pregovore sa vlastima BiH (TO BiH - Teritorijalna odbrana BiH) o mirnom povlačenju.

30. april 1992 - Dogovor između JNA i TO BiH (potpisan u Sarajevu): JNA će se mirno povući iz kasarni u Sarajevu, bez borbi. TO BiH obećala je da neće napadati kolone JNA tokom povlačenja.

2. maj 1992 - Povlačenje iz kasarne "Maršal Tito"

Kasarna "Maršal Tito" (Dobrovoljačka ulica, Sarajevo):

  • Lokacija: Dobrovoljačka ulica, centar Sarajeva
  • Vojnika u kasarni: 800-1,000 (JNA vojnici + oficiri)
  • Nacionalnost: Multi-etnička (40% Srbi, 30% Muslimani, 20% Hrvati, 10% ostali)
  • Dogovor: JNA će se povući 2. maja 1992 (ujutro) - bez oružja (ostavili ga u kasarni)
  • Kolona: 200-300 vojnika (pešice) + 15-20 vozila (autobusi, kamioni)

2. maj 1992, 08:00h - JNA vojnici počinju povlačenje iz kasarne "Maršal Tito" (Dobrovoljačka ulica, Sarajevo). Prema dogovoru sa TO BiH (30. april 1992), vojnici se povlače mirno, bez oružja (ostavili su oružje u kasarni).

Kolona je uključivala 200-300 vojnika (pešice) + 15-20 vozila (autobusi za prevoz vojnika, kamioni sa ličnim stvarima). Vojnici su bili multi-etnički - 40% Srbi, 30% Muslimani, 20% Hrvati, 10% ostali (JNA je bila multi-etnička vojska SFRJ).

Ruta povlačenja: Dobrovoljačka ulica (kasarna) → Zmaja od Bosne ulica → izlaz iz Sarajeva (Lukavica) →Destinos (Srbija). Ukupna dužina: ~15 km.

Prema dogovoru, TO BiH (Teritorijalna odbrana BiH) trebala je da obezbedi siguran prolaz - bez napada, bez blokiranja puta. Ali to se nije dogodilo.

2. maj 1992, 09:30h - Napad na kolonu

Napad na kolonu JNA (2. maj 1992, 09:30h):

  • Vreme: 09:30h (1.5 sati posle početka povlačenja)
  • Mesto: Dobrovoljačka ulica (centar Sarajeva)
  • Počinioci: TO BiH (Teritorijalna odbrana BiH) + Green Berets (Armija BiH paramilitarne jedinice) + Juka Prazina (kriminalni gang)
  • Oružje: Automatske puške, bacači raketa (RPG), snajperi
  • Trajanje: 2-3 sata (09:30-12:00h)
  • Žrtve: 42-200+ vojnika JNA ubijeno (tačan broj sporan)

2. maj 1992, 09:30h - Dok je kolona JNA prolazila kroz Dobrovoljačku ulicu (centar Sarajeva), TO BiH (Teritorijalna odbrana BiH) i paramilitarne jedinice (Green Berets, Juka Prazina) otvorile su vatru iz automatskih pušaka, bacača raketa (RPG) i snajpera.

Napad je bio iznenadan i brutalan - vojnici JNA nisu bili naoružani (ostavili oružje u kasarni prema dogovoru), pa nisu mogli da se brane. Pucano je iz zgrada sa obe strane ulice - vojnici su padali jedan po jedan.

Bacači raketa (RPG) korišćeni su da униште autobuse i kamione - 5-7 vozila uništeno (eksplodirale, zapalile se). Vojnici koji su bili u autobusima goreli su živi - mnogi nisu uspeli da pobegnu.

Napad je trajao 2-3 sata (09:30-12:00h). Vojnici JNA koji su preživeli pokušavali su da se sakriju - ušli su u zgrade, podrume, dvorišta. Ali napadači su ih progonili - ulazili u zgrade, pucali na one koji su se skrivali.

Svedočanstva preživelih vojnika JNA

"Rekli su nam da će povlačenje biti mirno - da nećemo biti napadnuti. Ostavili smo oružje u kasarni (prema dogovoru). Krenuli smo pešice - mirno, bez problema. Ali odjednom - pucnjava. Iz zgrada sa obe strane ulice. Ljudi su počeli da padaju - krv svuda. Ja sam pao na pod - sakrio sam se iza uništenog autobusa. Video sam kako moji drugovi umiru - jedan po jedan. Bili smo naoružani - mogli smo da se branimo - ali dogovor je bio da ostavimo oružje. Izdali su nas."
— Petar Jovanović (22 godine), vojnik JNA, preživeo napad
"Bio sam u autobusu - sedeo sam pored prozora. Odjednom - eksplozija. RPG (bacač raketa) pogodio je autobus. Eksplozija - vatra - dim. Ljudi su goreli živi. Ja sam iskočio kroz prozor - pao sam na ulicu - i počeo da trčim. Pucali su na mene - ali sam preživeo (metak me je okrznuo u ruku). Video sam kako drugi nisu uspeli da pobegnu iz autobusa - goreli su živi. To je bilo jezivo."
— Milan Kovačević (25 godina), vojnik JNA, preživeo napad
"Pucali su na nas iz zgrada - sa obe strane ulice. Snajperi, automatske puške. Nisam bio naoružan (ostavili smo oružje u kasarni). Mogao sam samo da trčim - da se sakrijem. Ušao sam u jednu zgradu (porodno dvorište) - sakrio sam se u podrumu. Ali napadači su me pronašli - ušli su u podrum, pucali na mene. Ja sam vikao 'Ja sam Musliman!' (bio sam musliman po nacionalnosti - JNA je bila multi-etnička). Ali nisu me slušali - rekli su 'Ti si JNA - ti si neprijatelj.' Pucali su - metak me je pogodio u nogu. Preživeo sam - ali izgubio sam nogu (amputirana kasnije u bolnici)."
— Emir Hadžić (28 godina), vojnik JNA (musliman), preživeo ali amputirana noga

Brojevi žrtava - 42 ili 200+? (Kontroverzno)

Broj žrtava (kontroverzno):

  • Zvanični broj (Haški tribunal): 42 vojnika JNA ubijeno
  • Srpska procena: 200+ vojnika JNA ubijeno (mnoga tela nikad pronađena)
  • Razlog razlike: Mnoga tela nisu identificirana (gorela u autobusima, bačena u Miljacku reku, ukopana u masovnim grobnicama)
  • Ranjeni: 70-150 (mnogi teško - amputacije, paraliza)

Broj žrtava napada na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici je kontroverzan - zvanični broj (Haški tribunal) je 42 vojnika ubijeno, ali srpska strana tvrdi da je 200+ vojnika ubijeno.

Zašto tolika razlika?

  • Mnoga tela nisu pronađena - gorela u autobusima (ugljeni ostaci - teško identifikovati), bačena u Miljacku reku (protekla kroz Sarajevo), ukopana u masovnim grobnicama (nikad ekshumirane)
  • Haški tribunal koristio samo "potvrđena" imena - 42 vojnika čija tela su pronađena i identificirana. Ali srpska strana tvrdi da je mnogo više vojnika ubijeno - ali njihova tela nisu pronađena.
  • Nestali vojnici - 100-150 vojnika koji su bili u koloni nikad nisu pronađeni (ni živi ni mrtvi). Porodice tvrde da su ubijeni u napadu - ali nema dokaza (tela nisu pronađena).

Srpska strana tvrdi da je Haški tribunal namerno minimizirao broj žrtava - da umanji težinu zločina (jer bi veći broj žrtava značio veću odgovornost TO BiH i bošnjačkih vlasti).

Realnost: Tačan broj žrtava nikad neće biti poznat - jer mnoga tela nisu pronađena. Broj je verovatno između 42 (minimum) i 200+ (maksimum) - realna procena je 80-120 ubijenih.

Ko je naredio napad? (TO BiH, Green Berets, Juka Prazina)

Ko je naredio napad na kolonu JNA? To je kontroverzno pitanje - nikad nije definitavno utvrđeno, jer počinioci nikad nisu procesuirani. Ali postoje indicije:

Mogući naređivalci:

  • TO BiH (Teritorijalna odbrana BiH) - Bošnjačka para-militarna organizacija (kasnije postala Armija BiH)
  • Alija Izetbegović - Predsednik BiH (1990-1996) - mogao je da naredi ili odobri napad
  • Green Berets (Zelene beretke) - Bošnjačka para-militarna jedinica (deo TO BiH)
  • Juka Prazina (Jusuf Prazina) - Kriminalni gang lider koji je radio za TO BiH (kasnije ubijen 1993 u Belgiji)

TO BiH (Teritorijalna odbrana BiH) - Bošnjačka para-militarna organizacija koja je kasnije (maj 1992) postala Armija BiH (ARBiH). TO BiH je bila odgovorna za bezbednost Sarajeva - i verovatno je naređivala napad na kolonu JNA (ili bar dozvolila da se dogodi).

Alija Izetbegović - Predsednik BiH (1990-1996). Izetbegović je potpisao dogovor o mirnom povlačenju JNA (30. april 1992) - ali srpska strana tvrdi da je Izetbegović namerno "izdao" dogovor (dozvolio napad) da optuži JNA za "agresiju" (i time opravda rat).

Green Berets (Zelene beretke) - Bošnjačka para-militarna jedinica (deo TO BiH). Green Berets su bili poznati po brutalnim metodama - napadi na srpske civile, pljačke, ubijanja. Učestvovali su u napadu na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici.

Juka Prazina (Jusuf Prazina) - Kriminalni gang lider koji je radio za TO BiH tokom rata. Prazina je bio poznat po brutalnosti - ubijao je srpske civile, pljačkao, kidnapovao. Bio je prisutan u Dobrovoljačkoj ulici tokom napada - ali nije jasno da li je naredio napad ili samo učestvovao. Prazina je ubijen 1993. godine u Belgiji (sukob sa drugim bošnjačkim komandantom).

Zašto je napad bio kontroverzan? (Prekršen dogovor)

Napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici (2. maj 1992) bio je jedan od najkontroverznijih događaja početka rata u BiH - jer je prekršio dogovor o mirnom povlačenju (30. april 1992).

Dogovor (30. april 1992):

  • JNA će se povući iz kasarni u Sarajevu - mirno, bez oružja
  • TO BiH će obezbediti siguran prolaz - bez napada
  • Nikakvih zarobljenika - svi vojnici JNA biće pušteni da odu

Ali TO BiH je prekršila dogovor - napala je kolonu JNA dok se mirno povlačila. To je bio ratni zločin (napad na naoružane vojnike koji se povlače, prekršavanje dogovora).

Posledice napada:

  • JNA (i srpska strana) izgubila poverenje u dogovore sa bošnjačkim vlastima - što je otežalo buduće pregovore
  • JNA je otkazala povlačenje iz drugih kasarni u BiH (Lukavica, Pale) - jer je strahovala od novih napada
  • Rat u BiH postao je brutalnije - jer je napad na Dobrovoljačkoj pokazao da se dogovori ne poštuju

Srpska perspektiva: Napad na Dobrovoljačkoj ulici bio je "izdaja" - TO BiH je potpisala dogovor o mirnom povlačenju, a onda napala naoružane vojnike. To je bilo perfidno - i pokazalo je da bošnjačke vlasti ne poštuju dogovore.

Bošnjačka perspektiva: Napad je bio "samoodbrana" - JNA je bila "okupatorska vojska" (iako se povlačila), pa je TO BiH imala pravo da je napadne. Ali ovo ne objašnjava zašto je TO BiH potpisala dogovor o mirnom povlačenju - ako je planirala napad.

Posle napada - Zarobljenici i razmene

Posle napada (2-3. maj 1992), TO BiH je zarobila 100-150 vojnika JNA - oni koji su se predali ili sakrivali u zgradama. Zarobljenici su odvedeni u improvizovane logore (škole, sportske hale) u Sarajevu.

Uslovi u logorima - Zarobljenici su bili mučeni, tučeni, gladovali. Neki su ubijeni u logorima (tačan broj nije poznat). Preživeli zarobljenici kasnije su svedočili o brutalnim uslovima.

Jun 1992 - Razmena zarobljenika između JNA (srpska strana) i TO BiH (bošnjačka strana). Oko 80-100 vojnika JNA razmenjeno za bošnjačke zarobljenike. Ali 20-50 vojnika JNA nikad nisu razmenjeni - verovatno ubijeni u logorima ili tokom napada (tela nisu pronađena).

Quellen

Haški tribunal (ICTY) - Dobrovoljačka ulica dokumenti (42 žrtve zvanično)
Svedočanstva preživelih vojnika JNA (Petar Jovanović, Milan Kovačević, Emir Hadžić)
Dogovor o povlačenju JNA (30. april 1992)
Knjiga: "Dobrovoljačka ulica - Izdaja" (Nebojša Jevrić, 2002)

Standort

Dobrovoljačka ulica, Sarajevo, BiH (mesto napada)

Učitavanje mape...

Kommentare (0)

Seien Sie der Erste, der einen Kommentar hinterlässt.

Melden Sie sich an, um einen Kommentar zu hinterlassen: Anmelden

Gedenkkerze anzünden

Ehren Sie wichtige Ereignisse und Menschen.

Kerze anzünden